Menadžirati ili ne?

Iz mog iskustva tim može biti uspješan i bez middle menadžera sa vrlo ravnom strukturom. Kako se broj ljudi povećava nužno je da se poveća i nivo interne komunikacije te najčešće rješenje za kojim upravljači organizacijom posežu je dodavanje menadžera da "srede stvari".

Haos i nepredvidivost samoorganizirajućih timova je često previše strašan za ulagače. Ako projekat propadne i zakomplikuje se (što je krajnji rezultat preko 90% započetih IT projekata) nemaš na koga da svališ krivicu. Menadžer služi i kao štit tako da kritika "rudara" na dnu piramide ne zamara viši menadžment.

Dodavanje menadžera u većini slučajeva ne povećava produktivnost nego uvid u projekat i upravljivost projekta odozgo prema dole. Često se to predstavlja kao povećanje produktivnosti zbog toga što vlasnicima, dioničarima i slično teško je objasniti da će produktivnost / brzina dostavljanja rezultata rada opasti međutim da će krajnji rezultat (u teoriji) biti relevantniji i donijeti više para na kraju.

U praksi - ako je menadžer loš (80% slučajeva) projekat će krenuti na put uništenja, ili ako je dobar (20%) može da "pročepi" i da udahne novu energiju u tim tako da ako si na vodećoj poziciji onda trebaš dobro razmisliti prije nego što posegneš za dodavanjem nivoa u piramidu. Postoje primjeri vrlo uspješnih informatičkih kompanija koje imaju flat strukturu - moj omiljeni je kompanija Valve (koja je napravila Half Life, Portal i Steam platformu). Legende. Hem su flat, hem imaju relativno mali broj ljudi prema količini novca koju generišu. Ko ne bi volio da ima takvu firmu ?

Način vođenja firmi je prepisan iz vojske. Često pisci biznis self-help knjiga vole da uzimaju analogiju rata i prikazuju "pobjede", "poraze", "strategiju" i slično. Imajte u vidu da je što više stežete stil menadžmenta i dižete ozbiljnost i strogost organizacije i radnici će vam biti poput pješadije u vojsci. Vrlo nekreativni i skloni dezerterstvu. To može izgledati dobro za neke nekreativne poslove. Npr. ne želiš da ti dostavljač hrane smišlja kreativni način da dostavi hranu. Ali u tzv. ekonomiji znanja, to je samoubistvo neiskorištenim potencijalom ljudi sa skupim platama.

Kad menadžment ne zna šta da radi onda zatežu. Vidjeli smo to sa Return to Office i velikim otkazima. Osim u rijetkim slučajevima gdje su CEO-i zvijezde koje svoju popularnost koriste za manipulisanje cijenama dionica, taj prljavi posao zatezanja rade middle menadžeri. Zbog toga svega samm nakon što postadoh menadžer na prvom poslu, obećao sebi da neću biti menadžer nigdje osim u svojoj firmi ili negdje gdje mogu biti autonoman u odlukama.

Menadžeri mogu da uveliko zagorčaju život svima uključenim. Bilo da su te tek unaprijedili ili da planiraš unajmiti / promovisati nekoga u menadžera - dobro izvagaj.